Beograd, grad čije ime nosi naš klub, nosi belu tvrđavu u svom grbu i reprezentuje ga u zemlji i na utakmicama koje je u svojoj istoriji igrao i igra širom planete, je grad veoma burne istorije, jedan je od najstarijih u Evropi. Njegova istorija traje punih 7000 godina. Prostor oko velikih reka Save i Dunava bio je naseljen još u paleolitskom periodu. Iz starijeg kamenog doba, poticu ostaci ljudskih kostiju i lobanja neandertalaca, pronadeni u kamenolomu kod Leštana, u pecini na Cukarici i u blizini Bajlonijeve pijace.
Ostaci kulture mladeg kamenog doba, pronadeni su u Vinci, Žarkovu i u Gornjem gradu, iznad ušca Save u Dunav. To ukazuje da je prostor Beograda bio naseljen u kontinuitetu i da je intezitet tog naseljavanja bivao sve jaci. Mnoga današnja naselja beogradske okoline leže na kulturnim slojevima ranijih praistorijskih naseobina.
Vinca kraj Beograda spada u red najznacajnijih naseobina i kulturnih nalazišta praistorijskog perioda. Arheološke iskopine na Rospi cupriji, Gornjem gradu, Karaburmi, Zemunu i Vinci potvrduju pretpostavke da je podrucje Beograda bilo intezivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratecim privrednim delatnostima. Na ovim lokalitetima otkrivene su nekropole bronzanog i metalnog doba kao i dokazi razlicitih kulturnih uticaja.
Vazni datumi:
7000 pre nove ere
Prvo neolitsko naselje
kraj I veka nove ere
Rimljani naseljavaju Singidunum
91.
Singidunum je rimski vojni logor sa IV Flavijevom legijom
441.
Huni srušili Beograd
posle 450.
Singidunum pod vlašcu Sarmata
oko 470.
Istocni Goti proterali Sarmate iz grada
488.
Gepidi osvojili Singidunum
504.
Goti zauzimaju grad
510.
Mirovnim ugovorom grad pripao Vizantiji
535.
Vizantijski car Justinijan I obnavlja Singidunum
584.
Avari osvajaju i razaraju anticki Singidunum
592.
Vizantija povratila grad
VII vek
Avari ruše i spaljuju grad
oko 630.
Sloveni osvojili Singidunum
827.
Bugari preuzimaju vlast nad tvrdavom
878.
Prvi pisani pomen imena slovenskog imena Beograd
896.
Ugarska vojska napala Beograd
971.
Vizantija osvaja Beograd
posle 976.
Grad preuzima car Samuilo
1018.
Car Vasilije II ruši makedonsko carstvo i Beograd opet postaje vizantijski
1072.
Vizantija preuzela Beograd
1096.
Ugarska vojska razorila Beograd, ali ga je Vizantija zadržala
1096-1189.
Kroz Beograd prolaze krstaške vojske
1127.
Madarski kralj Stevan II ruši Beograd i njegovim kamenom gradi Zemun
1154.
Vizantijski car Manojlo I ruši Zemun i beogradskim kamenom ponovo gradi Beograd
1182.
Ugarska napala i opljackala Beograd
1185.
Vizantija povratila Beograd diplomatskim putem
1230.
Beograd u sastavu Bugarske
1232.
Grad pripao Ugarskoj
1284.
Srpski kralj Dragutin dobija od ugarske krune Beograd, koji tada prvi put dolazi pod srpsku vlast
1316.
Dragutinov brat Milutin oružano osvaja Beograd
1319.
Ugri oduzimaju kralju Milutinu vlast nad Beogradom
1382.
Protivnici ugarske krune, braca Horvati, osvajaju Beograd
1386.
Ugarska povratila Beograd
1403.
Pod despotom Stefanom Lazarevicem Beograd postaje prestonica srednjevekovne Srbije
1427.
Ugri oduzimaju Beograd od despota Đurda Brankovica
1440.
Turska napada Beograd, ali je grad, uz velika razaranja, odbranjen
1456.
Sultan Mehmed II bezuspešno opseda grad
1521.
Sultan Sulejman Velicanstveni osvaja Beograd
1688.
Vojvoda Maksimilijan Bavarski osvaja Beograd
1690.
Beograd ponovo pada pod tursku vlast
1717.
Princ Eugen Savojski zauzima Beograd
1723-1736.
Izgradnja Beogradske tvrdave po planovima pukovnika Nikole Doksata de Mores
1739.
Beogradski mir, zakljucen izmedu Austrije i Turske, po kome grad ponovo pripada Turcima
1789.
Maršal Gideon Ernst Laudon osvaja Beograd
1791.
Svištovskim mirom Beograd dolazi ponovo pod vlast Turaka
1806.
Karadorde oslobada beogradsku varoš i Beograd ponovo postaje glavni grad Srbije
1808.
Otvorena Velika škola u Beogradu
1813.
Turci ponovo zauzimaju Beograd
1815.
Miloš Obrenovic zapoceo Drugi srpski ustanak
1830.
Sultanov hatišerif o autonomiji Srbije
1831.
Otpocela sa radom prva štamparija u Beogradu
1835.
Pojavljuju se prve novine u Beogradu pod nazivom "Novine srbske"
1840.
Otvorena prva pošta u gradu
1841.
Beograd postaje prestonica Kneževine Srbije za vreme prve vladavine Mihaila Obrenovica
1844.
Osnovan Narodni muzej u Beogradu
1855.
Uspostavljena prva telegrafska linija Beograd - Aleksinac
1862.
Sukob na Cukur-cesmi i bombardovanje beogradske varoši iz tvrdave koju drže Turci dovodi do medunarodne odluke da Turci napuste grad
1867.
Turski komandant Beograda Ali-Riza paša predaje na Kalemegdanu knezu Mihailu kljuceve beogradskog grada. Turci konacno napuštaju Beograd
1876.
Na pocetku srpsko-turskog rata sa tvrdave je konacno skinuta zastava Turske
1878.
Na Berlinskom kongresu priznata nezavisnost Srbije
1882.
Srbija postaje kraljevina, a Beograd njena prestonica
1883.
Uvedene prve telefonske linije u Beogradu
1884.
Sagradena železnicka stanica i železnicki most na Savi
1892.
Puštena u rad prva vodovodna mreža u gradu
1893.
Uvedeno elektricno osvetljenje
1894.
Krenuo prvi elektricni tramvaj
1903.
Majski prevrat - posle ubistva kralja Aleksandra Obrenovica na presto Srbije dolazi kralj Petar I Karadordevic
1911.
Osnovan je BSK
1914.
Austrijanci bombarduju i zauzimaju Beograd, ali ga Srbi iste godine oslobadaju
1915.
Nemacke i austrijske trupe pod komandom feldmaršala Makenzena zauzimaju Beograd
1918.
Srbi i delovi saveznicke vojske oslobadaju Beograd
1918.
Beograd postaje prestonica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
1923.
Avionska linija Pariz - Budimpešta produžena do Beograda
1927.
Otvoreno zdanje Aerodroma Beograd
1929.
Poceo sa radom Radio Beograd
Aleksandar Karadordevic ukida Ustav i zavodi licni režim. U svim opštinama, pa tako i u gradu Beogradu izabrane opštinske organe smenjuju od strane kralja postavljeni predsednici opština.
1934.
Izgraden most "Viteškog kralja Aleksandra", poznat kao "tramvajski" most preko Save. U ratu je ovaj lancani most srušen i na njegovim stubovima je izgraden današnji "Brankov most".
1935.
Pušten u saobracaj prvi most preko Dunava - Pancevacki most
1937.
Otvoren Beogradski sajam
1941.
27. marta velike demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu
Nemci bombarduju Beograd 6. aprila, a okupiraju ga 12. aprila
1944.
Amerikanci i ostali saveznici bombarduju Beograd
20. oktobra Beograd oslobodila Narodnooslobodilacka vojska Jugoslavije uz pomoc ruske Crvene armije
Nove komunisticke vlasti hapse i likvidiraju politicke protivnike, a beogradsku omladinu mobilišu za odlazak na Sremski front
1945.
29. novembra u Beogradu Ustavotvorna skupština proglasila Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju
Ukinuta monarhija i zvanicno zapocela komunisticka vladavina Josipa Broza Tita
1946.
Nacionalizacija imovine predratnih industrijalaca
1948.
Zbog politickog razilaženja staljinista i titoista veliki broj ljudi uhapšen i osuden na robiju
1950.
Zvanicno zapocelo "radnicko samoupravljanje" nad imovinom otetom od predratnih vlasnika
1957.
Izgradjen "Omladinski stadion" - dom fudbalera OFK Beograda i njegovih navijaca
1958.
Pocelo redovno emitovanje programa TV Beograd
1961.
Održana Prva konferencija nesvrstanih zemalja
1967.
Održan prvi BITEF
1968.
Studentske demonstracije
1969.
Podignuta Palata "Beograd"
1971.
Izgraden most Gazela i auto-put kroz Beograd
Održan prvi FEST
1974.
Donet novi Ustav SFRJ koji je izazvao niz negativnih posledica po srpsko nacionalno pitanje
1977-78.
Održana Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji u Beogradu
1979.
Godišnja skupština Svetske banke za obnovu i razvoj i Medunarodnog monetarnog fonda
1980.
Održana XXI generalna skupština UNESCO-a
1983.
Godišnja konferencija UNCTAD-a
1988.
Prvi skup ministara inostranih poslova balkanskih zemalja
1992.
Proglašena Savezna Republika Jugoslavija
30. maja Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija uvodi ekonomske sankcije prema SR Jugoslaviji
1993.
Najveca hiperinflacija u istoriji covecanstva dovela mnoge Beogradane na ivicu opstanka
1994.
Uveden novi, konvertibilni dinar
1995.
Otvorena podzemna železnicka stanica Vukov spomenik
1996.
Veliki gradanski i studentski protesti zbog nepriznavanja rezultata lokalnih izbora
1997.
Posle pola veka, prva nekomunisticka gradska vlast
1999.
NATO tri meseca bombarduje Jugoslaviju, ukljucujuci i ciljeve u centru Beograda
2000.
Posle izbora i gradanskih protesta Srbija se oslobada diktature Slobodana Miloševica
2001.
Ukinut spoljni zid sankcija SR Jugoslaviji
Srbija dobila prvu demokratsku vladu
Slobodan Miloševic izrucen Tribunalu u Hagu
2002.
Usvojena Ustavna povelja državne zajednice Srbija i Crna Gora
2003.
Ubijen predsednik Vlade Srbije dr Zoran Đindic
Srbija i Crna Gora primljena je u Savet Evrope
2004.
Srbijа je dobilа svog prvog demokrаtskog predsednikа
2006.
Beogrаd je ponovo glаvni grаd sаmostаlne držаve Srbije
Usvojen novi Ustаv Republike Srbije